Razlomci — objašnjenje i riješeni zadaci

6. razred

Razlomci učenicima često postanu teški ne zato što su sami po sebi komplikovani, nego zato što se u jednom trenutku spoji nekoliko stvari odjednom: brojnik/brojilac, nazivnik/imenilac, zajednički nazivnik/imenilac, skraćivanje i proširivanje razlomaka, samo računanje. Ovdje ćemo krenuti od osnovne ideje — šta razlomak zapravo znači — pa onda kroz nekoliko zadataka pokazati kako se s njim radi korak po korak.
Učenik rješava zadatke s razlomcima u svesci uz laptop

Šta je zapravo razlomak?

Najjednostavnije rečeno, razlomak je broj koji prikazuje jednake dijelove nečega cijeloga.

Na primjer:

3/4

Broj 4 dole zove se nazivnik ili imenilac. On govori na koliko jednakih dijelova je nešto cijelo podijeljeno. 

Broj 3 gore zove se brojnik ili brojilac. On govori koliko dijelova imamo od ukupnog broja dijelova.

Znači, 3/4 možemo zamisliti kao tri od ukupno četiri jednaka dijela.

Najlakše je zamisliti nešto konkretno

Recimo da imamo pizzu podijeljenu na 8 jednakih komada.

Ako pojedemo 3 komada, pojeli smo:

3/8 pizze

Ako ostane 5 komada, ostalo je:

5/8 pizze

Razlomci zato nisu samo brojevi “jedan iznad drugog”. Oni predstavljaju dio neke cjeline.

Zašto je važno da dijelovi budu jednaki?

Ako jednu čokoladu podijelimo na četiri komada, ali jedan komad bude ogroman, a tri mala, ne možemo reći da je svaki komad 1/4 čokolade.

Da bi razlomak imao smisla, cjelina mora biti podijeljena na jednake dijelove.

Šta nam govori nazivnik/imenilac?

Pogledajte ova dva razlomka:

1/2
1/8

U oba slučaja uzimamo jedan dio, ali taj dio nije iste veličine.

Kada nešto podijelimo na 2 jednaka dijela, svaki dio je prilično velik. Kada isto podijelimo na 8 jednakih dijelova, svaki dio je mnogo manji.

Zato vrijedi zapamtiti:

što je nazivnik/imenilac veći, pojedinačni dio iste cjeline je manji.

Velika greška je početi odmah sa računanjem razlomaka. Prije nego što počne računati s razlomcima, učenik treba dobro razumjeti šta brojnik/brojilac i nazivnik/imenilac predstavljaju. Ako je ta osnova jasna, mnogo je lakše razumjeti računanje i poređenje razlomaka.

Kako porediti razlomke

Kod razlomaka učenike često zbuni jedna stvar: veći broj u nazivniku/imeniocu ne znači automatski i veći razlomak.

Pogledaj ova dva razlomka:

1/3
1/5

Na prvi pogled neko može pomisliti da je 1/5 veće, jer je 5 veće od 3.

Ali zapravo je obrnuto.

Ako jednu istu pizzu podijelimo na 3 jednaka dijela, svaki dio će biti veći nego kada je podijelimo na 5 jednakih dijelova.

Zato je:

1/3 > 1/5

Kada su brojnici/brojioci isti

Ako dva razlomka imaju isti brojnik/brojilac, gledamo nazivnike// imenioce.

Na primjer:

3/4
3/7

U oba slučaja uzimamo 3 dijela, ali kod 3/4 ti dijelovi su veći jer je cjelina podijeljena na manje dijelova.

Zato je:

3/4 > 3/7

Kada su nazivnici/imenioci isti

Tada je poređenje puno lakše.

Na primjer:

2/9
5/9

Oba razlomka imaju iste “veličine komada”, jer je cjelina podijeljena na devetine.

Samo gledamo ko ima više tih dijelova.

Zato je:

5/9 > 2/9

A kada su i brojnik/brojilac i nazivnik/imenilac različiti?

Tada najčešće trebamo svesti razlomke na isti nazivnik/imenilac ili koristiti neki drugi postupak poređenja.

Na primjer:

2/3 i 3/5

Možemo ih svesti na nazivnik/imenilac 15:

2/3 = 10/15
3/5 = 9/15

Sada je lako vidjeti:

10/15 > 9/15

pa je:

2/3 > 3/5

Najvažnije je da učenik ne gleda samo brojeve, nego da razmišlja šta razlomak predstavlja. Kad razumije veličinu dijelova, poređenje postaje mnogo prirodnije.

Sabiranje i oduzimanje razlomaka

Kod sabiranja i oduzimanja razlomaka najvažnije je jedno pravilo:

razlomci moraju imati isti nazivnik/imenilac.

Zašto? Zato što ne možemo sabirati dijelove različite veličine.

Kada su nazivnici/imenioci jednaki

Na primjer:

2/7 + 3/7

Oba razlomka su podijeljena na sedmine, pa samo saberemo brojnike/brojioce:

2/7 + 3/7 = 5/7

Nazivnik/imenilac ostaje isti.

Isto važi i za oduzimanje:

6/9 - 2/9 = 4/9

Kada su nazivnici/imenioci različiti

Na primjer:

1/2 + 1/3

Ne možemo odmah sabrati 1 + 1 i 2 + 3.

Prvo trebamo napraviti jednake dijelove.

Najmanji zajednički sadržilac za 2 i 3 je 6.

Zato:

1/2 = 3/6
1/3 = 2/6

Sada možemo sabrati:

3/6 + 2/6 = 5/6

Najčešća greška

Učenici ponekad urade ovo:

1/2 + 1/3 = 2/5

To je pogrešno, jer se razlomci ne sabiraju na taj način.

Kod sabiranja razlomaka uvijek prvo provjerite:

Da li su nazivnici/imenioci isti?

Ako nisu, prvo ih treba svesti na zajednički nazivnik/imenilac.

Kad učenik razumije zašto je zajednički nazivnik/imenilac potreban, pravilo više ne djeluje kao nešto što samo treba naučiti napamet.

Greške koje se najčešće ponavljaju

Kod razlomaka se često ne griješi zato što učenik “ne zna”, nego zato što pomiješa dva pravila ili požuri.

Sabere i nazivnike/imenioce

Primjer:

1/4 + 2/4 = 3/8

To nije tačno. Ako su nazivnici/imenioci isti, oni se ne mijenjaju - i rezultat će imati isti nazivnik/imenilac:

1/4 + 2/4 = 3/4

Zaboravi skratiti rezultat

Na primjer:

2/6

je tačno, ali može se skratiti (i gornji i donji broj podijeliti sa 2) na:

1/3

Dobro je na kraju svakog zadatka provjeriti može li se razlomak još skratiti.

Pogriješi pri proširivanju

Ako razlomak proširujemo, moramo pomnožiti i brojnik/brojilac i nazivnik/imenilac istim brojem.

Na primjer:

1/3 = 2/6

jer smo i 1 i 3 pomnožili sa 2.

Gleda samo brojeve, a ne vrijednost razlomka

Kod poređenja je lako zaključiti da je veći nazivnik/imenilac automatski “više”.

Ali kod razlomaka to često nije tačno.

1/4 je veće od 1/8, jer je četvrtina veći dio iste cjeline od osmine.

Za kraj

Ako učenik dobro razumije šta brojnik/brojilac i nazivnik/imenilac predstavljaju, mnogo lakše će kasnije razumjeti zajednički sadržilac, skraćivanje i računanje s razlomcima i ostalo.

Ne treba žuriti na teže zadatke dok osnovna ideja nije jasna.

Ako učeniku treba kontinuirana pomoć i vježba kroz gradivo 6. razreda, pogledajte naš program matematike za 6. razred.