Najčešće greške pri rješavanju zadataka

6–9. razred

Dešava se da dijete zna postupak, a opet izgubi bodove na testu zbog "sitnica" : previdi minus, pogrešno prepiše broj, preskoči jedan korak ili jednostavno požuri. Problem je što se takve greške znaju ponavljati iz zadatka u zadatak, pa na kraju izgleda kao veći problem sa znanjem nego što zapravo jeste. Zato je korisno da učenik prvo prepozna koje se greške njemu najčešće dešavaju, pa tek onda nauči kako da ih provjerava prije nego preda zadatak.
Učenik provjerava matematički zadatak na laptopu i ispravlja grešku u svesci

Je li problem u znanju ili u nepažnji?

To nekad nije lako razlikovati. Dijete kaže da zna, a opet pogriješi. Nekad je stvarno samo požurilo. A nekad se iza te “sitne” greške krije dio gradiva koje još nije dovoljno dobro savladalo.

Kad je vjerovatno samo nepažnja

Ako dijete zna objasniti kako se zadatak radi, ali previdi minus, pogrešno prepiše broj ili preskoči korak, moguće je da problem nije u samom razumijevanju.

To se često desi kad radi prebrzo ili kad u glavi već ide na sljedeći korak prije nego što provjeri prethodni.

Kad se ista greška stalno vraća

Ako se, recimo, predznaci miješaju u skoro svakom zadatku ili razlomci stalno prave problem, onda to više ne izgleda kao slučajna nepažnja.

Tada vrijedi stati i provjeriti je li taj dio gradiva stvarno mu jasan.

Umjesto “Kako si opet pogriješio?”

Bolje je pitati:

“Gdje misliš da je pogrešno?”

To mijenja cijelu stvar. Dijete ne traži samo tačan odgovor, nego pokušava pronaći gdje je pogriješilo.

S vremenom mu baš ta navika može pomoći da grešku primijeti samo, posebno na testu kad nema nikoga pored njega.

Jedan zadatak ne govori mnogo

Jedna greška može biti slučajnost. Ali ako se ista stvar ponavlja kroz više zadataka, onda već imamo dobar trag gdje treba dodatno pomoći.

Nije isto pogriješiti jednom i stalno griješiti na istom mjestu. Ta razlika često najbolje pokaže da li je problem u nepažnji ili u (ne)znanju.

Kratka provjera prije nego preda zadatak

Mnogi učenici grešku primijete tek kad dobiju test nazad. A dosta tih grešaka mogli bi ispraviti sami da imaju naviku kratke provjere na kraju.

Ne treba ponovo raditi cijeli zadatak. Dovoljno je par stvari pogledati mirno, bez žurbe.

Jesu li svi brojevi dobro prepisani?

Zvuči banalno, ali pogrešno prepisan broj može pokvariti cijeli zadatak.

Dobro je uporediti početni zadatak s onim što je napisano u postupku.

Jesam li negdje izgubio minus?

Predznaci su jedna od najčešćih "sitnica" koje učenicima “pobjegnu”.

Vrijedi posebno pogledati redove u kojima se nešto oduzima, prebacuje ili se računa s negativnim brojevima.

Ima li neki korak koji sam preskočio?

Kad učenik zna postupak, često želi što brže doći do kraja, pa dva koraka spoji u jedan.

To nekad prođe dobro, ali baš tu se često potkrade greška.

Ima li rezultat smisla?

Ako zadatak govori o dužini, procentu, novcu ili nekoj drugoj konkretnoj veličini, vrijedi stati na sekundu i pitati:

“Je li ovaj rezultat uopšte realan?”

Nekad se greška vidi već po tome što je odgovor potpuno nelogičan.

Dobra provjera ne treba trajati dugo. Koji minut na kraju često spasi dobru ocjenu.

Greška nije isto što i neznanje

Djeca lako počnu svaku grešku doživljavati kao dokaz da “ne znaju matematiku”.

A često uopšte nije tako.

Nekad je postupak dobar, ali se pogriješi u računu. Nekad se previdi minus. Nekad dijete jednostavno požuri.

Pogledajte dokle je bilo dobro

Ako je od pet koraka četiri uradilo kako treba, to je važno primijetiti.

Umjesto:

“Opet si pogriješio.”

puno je korisnije reći:

“Dovdje je dobro. Hajde da vidimo gdje je greška.”

Tako greška ne izgleda kao potpuni promašaj, nego kao jedno mjesto koje treba pronaći i popraviti.

Nemojte odmah pokazati gdje je greška

Kad odrasla osoba vidi grešku, teško je ne pokazati je odmah.

Ali vrijedi sačekati malo i pitati:

“Šta bi ti prvo provjerio?”

Ako dijete samo pronađe gdje je pogriješilo, veća je šansa da će tu istu stvar sljedeći put primijetiti i bez pomoći.

Nije svaka greška problem

Jedna greška se desi svakome.

Ako se ista greška ponavlja iz zadatka u zadatak, onda vrijedi stati i pogledati zašto. Ali ako se desi jednom i dijete je samo ispravi, to je sasvim normalan dio učenja.

Poenta nije da dijete nikad ne pogriješi. Poenta je da s vremenom sve bolje prepoznaje gdje je pogriješilo i zna kako da se vrati korak unazad i ispravi.

Za kraj

Kod učenja matematike nije toliko problem pogriješiti, nego ne primijetiti da se ista greška stalno ponavlja.

Ako učenik nauči da zastane, provjeri svoj postupak i sam pronađe gdje je pogriješio, s vremenom će praviti manje grešaka i biti sigurniji u radu.

Veoma bitno je razlikovati ono što je obična nepažnja od onoga što pokazuje da neki dio gradiva još nije dovoljno savladan.

Povezano:


Ako se iste greške stalno ponavljaju

Na Matematicari.com učenik ima redovne časove i vježbu, pomoć kad zatreba i praćenje napretka, pa se lakše vidi gdje problem nastaje i šta treba dodatno uraditi.
Upoznaj Matematicari.com